Blog

28/08/2009

Dizajn novčanica

Dali ste se ikada zapitali ko dizajnira novac i kako se to radi?!
Prvo što mogu da kažem jeste da stvar uopšte nije zezanje i da ovde nije dovoljno samo biti kreativan… Štampa svega toga je tek posebna priča ali to nije tema ovog teksta. Govorimo o dizajnu.

 

Postoji nekoliko tehnika a najstarija, najčuvenija i najčešća je gravira. Verovali ili ne, sve se radi ručno na metalnoj pločici… jedan pogrešan potez i sve ispočetka…
Crtež na štamparskoj ploči se izrađuje vrlo komplikovano a najveći problem je, uglavnom, pronaći dovoljno dobre i strpljive umetnike. Komplikovan način rada zahteva od autora umeće i stručnost na najvišem nivou.
Ova tehnika jedina obezbeđuje da svaka novčanica bude original jer se otisak sa originalne ploče uvek smatra originalom. Kasnije se novčanice dorađuju, nanose se elementi zaštite, hologrami, kinegrami…

Kod nas u Srbiji je praksa da čitav posao obavlja Narodna banka a preko Zavoda za izradu novčanica i kovanog novca Topčider. Srbija je jedna od retkih zemalja u svetu koja upotpunosti sama izrađuje svoj novac i uopđte ima „kovnicu“ novca. Mnoge zemlje svoj novac izrađuju u inostranstvu, uglavnom u Švedskoj, Francuskoj, Nemačkoj ili Engleskoj…

Postoje neka ustaljena pravila kada je dizajn novčanica u pitanju: Prednja strana novčanice naziva se avers a poleđina ili naličje revers. Praksa je da se na aversu nalazi lik neke znamenite i zaslužne ličnosti i da je cela novčanica posvećena njemu.
Slikovitije ću ovo objasniti na primeru novčanice od 100.00 dinara: „stodinarka“ je u potpunosti posvećena našem velikom naučniku i pronalazaču Nikoli Tesli. I avers i revers su ispunjeni motivima vezanim za Teslin život i delo. Njegov lik pojavljuje se čak dva puta (kao i na ostalim novčanicama iz ove serije), Transformator, skica generatora, formula za „Teslu“, golub…
Novčanice su uvek izrađene u jednoj dominantnoj boji zbog lakšeg prepoznavanja…
Novac je sredstvo trgovine i razmene, ali istovremeno i istorijski, politički, ekonomski, kulturni, filološki i umetnički dokument sredine i vremena u kom je nastao.

 


DIZAJN EURA

Euro je svojim dizajnom „srušio“ koncepciju i prekinuo staru Evropsku tradiciju da se na aversu novčanice nalazi ljudski lik. Na prednjoj strani novčanica nalaze se kapije koje predstavljaju otvorenost i gostoprimstvo zemalja članica EU, dok se na poleđini nalaze mostovi koji simbolizuju zajedništvo i međusobnu saradnju evropskih zemalja.

U Decembru 1996. Evropski monetarni institut – prethodnica Evropske centralne banke – svečano je predstavio pobednički dizajn novih novčanica evra. Pobednik konkursa bio je Austrijanac Robert Kalina na čijim je novčanicama bilo prikazano sedam perioda evropskog razvoja.

Novčanica od 5 evra prikazuje arhitekturu klasičnog stila. Novčanica od 10 evra prikazuje romantičarski stil, ona od 50 renesansu. 100 evra prikazuju barok i rokoko stil. Novčanica od 200 evra opisuje doba „gvozdeno-staklene arhitekture“ dok novčanica od 500 evra simbolizuje arhitekturu 20. veka.

Bible
About Miroslav Bronzic
Miroslav Bronzic
5 Comments
  1. Darko Babić 06/09/2009 at 4:40 pm

    Uh, mene ova tema veoma zanima.

    Za mnoge, uključujući i moju malenkost, „stodinarka“ je naša najkontroveznija novčanica.

    Naime, radi se o formuli koja je upotrebljena. Jedinica za magnetnu indukciju [T] se izražava preko izvedene jedinice [Wb] iako je pravilo da se sve jedinice izražavaju preko osnovnih jedinica. Da Nikola Tesla nije bio američki državljanin mi bi smo danas imali tužbu pred međunarodnim sudom od Nemačke zbog veličanje našeg naučnik na račun jednog nemačkog. U suprotnom u našu zaštitu Sjedinjene Američke Države bi momentalno stale.

    Pravilna formulacija jedinice za magnetnu indukciju: T=kg÷(A ∙ s²)

    Imamo i drugi momenat. Kao što se zna kako se izvedene jedinice izražavaju tako se zna koje se jedinice u Republici Srbiji koriste po slovu Zakona. Ne može milja nego kilometar. Brojevi se izražavaju arapskim ciframa, a ne rimskim. Ko bi platio račun za telefon na kome piše da dug iznosi MDLXIV dinara (1564 dinara)!?

    Tako isto srpski jezik ne može da se zapisuje latiničkim pismom. Može samo ћирилица, tako da NBS pravi opasan prestup. Ustavni sud je već jednom razmatrao ovo pitanje i proglasio se nenadležnim, ali znate kako – NBS može novčanice i da ispiše samo glagoljičnim pismom i da to pravda povećanjem zaštite od falsifikovanja.

  2. Uh, i mene sad ovo veoma zanima!
    Još me više zanima odakle si „iskopao“ sve ove podatke? Svaka čast!
    Ne mogu da ulazim u raspravu sa tobom u vezi ovoga jer ne znam mnogo o toj temi mada se ovako načelno, poprilično slažem sa tvojim mišljenjem!
    Meni je inspiracija za pisanje ovog teksta prvobitno bio Nikola Tesla kao Srpski brend ali sam, na kraju, priču sveo na novac i dizajn novčanica…

    Zanimljivo je da postoje krugovi koji bi Njegoša, kao Crnogorca, izbacili sa „dvadesetodinarke“! Nasam se da se ovo nikada neće dogoditi…

  3. Darko Babić 07/09/2009 at 12:08 pm

    Skoro sve sam pronašao na Internetu. Ovo su najbitniji izvori:

    1) Opaska Aleksandra Trbojevića rođaka Nikole Tesle(http://www.politika.rs/index.php?lid=sr&show=rubrike&part=list_reviews&int_itemID=87364)

    2) Inicijativa za proveru Ustavnosti upotrebe latiničkog pisma na novčanicama i kovanicama (http://fusnote.mojblog.rs/p-105510881086108710721086-108910721084-10851072-105910891090/39458.html).

    U prethodnoj poruci sam napisao samu suštinu. To sve može da se potkrepi odgovarajućim činjenicama i zakonskim propisima.

    +++

    Ali Njegoš se izjasnio kao Srbin. Druga je stvar što je narod u Srbiji raspamećen pa termin „Crnogorac“ karakteriše kao etnički a ne kao geografski pojam.

  4. Darko Babić 07/09/2009 at 12:10 pm

    Skoro sve sam pronašao na Internetu. Ovo su najbitniji izvori:

    1) Opaska Aleksandra Trbojevića rođaka Nikole Tesle http://www.politika.rs/index.php?lid=sr&show=rubrike&part=list_reviews&int_itemID=87364

    2) Inicijativa za proveru Ustavnosti upotrebe latiničkog pisma na novčanicama i kovanicama http://fusnote.mojblog.rs/p-105510881086108710721086-108910721084-10851072-105910891090/39458.html

    U prethodnoj poruci sam napisao samu suštinu. To sve može da se potkrepi odgovarajućim činjenicama i zakonskim propisima.

    +++

    Ali Njegoš se izjasnio kao Srbin. Druga je stvar što je narod u Srbiji raspamećen pa termin “Crnogorac” karakteriše kao etnički a ne kao geografski pojam.

  5. Ha ha :) i meni se baš baš dopadaju, slatki mali evričići…

Comments are closed.